Koncert na mučilištu

Autor: M.Mrđen - M.Marković

SVETSKA javnost bi se sigurno šokirala da se neko doseti da muzički festival organizuje u ozloglašenom Aušvicu, ali će zato mesto stradanja 48.000 Srba, Jevreja i Roma, po svemu sudeći, drugi put postati bina muzičkim zvezdama . Najava da će 3. novembra na Starom sajmištu nastupiti bristolska grupa „Košin“ uzburkala je javnost, naročito čelnike opštine Novi Beograd koji su uložili javni protest zbog ovakvog korišćenja najmasovnijeg mučilišta u Beogradu tokom Drugog svetskog rata.

– Strašno je što je ovde još prošle godine gostovao i Boj Džordž – objašnjava Željko Ožegović, predsednik opštine Novi Beograd. – Već godinama ukazujemo da se pravni status Starog sajmišta mora rešiti kako bi se ovaj kompleks što pre stavio u funkciju muzeja posvećenog žrtvama holokausta. Iako ovaj objekat po zakonu nije smeo da bude prodat, trenutno se nalazi u vlasništvu preduzeća „Posejdon“ i time se trenutno bavi republičko javno pravobranilaštvo. U preduzeću „Posejdon“ kažu da od koncerta neće odustati i ističu da se na Starom sajmištu često održavaju i druge kulturne manifestacije.

– Koncerti su najprofitabilniji od svih dešavanja , jer objekat mora od nečega da se izdržava – kaže Nenad Krsmanović, predstavnik ovog preduzeća. – Zgradu smo legalno kupili kada je bila ponuđena na prodaju od strane Zavoda za izgradnju Beograda i mi smo uknjiženi vlasnici u katastaru . Među spornim lokacijama na kojima su nastupale muzičke zvezde svakako je i Beogradski hipodorom, koji je pre dve godine bio domaćin Bijelom dugmetu. Iako je posle ovog nastupa bilo evidentno da nije baš idealno mesto za takve događaje, ove godine umalo se ponovio isti scenario sa Rolingstonsima. Srećom, pa je posle negodovanja javnosti i vesti da će tokom svirke konji dobiti sedative da bi lakše podneli buku, koncert pomeren na Ušće.

Borci za zaštitu životinja takođe su se 2003. godine usprotivili održavanju „Eho festivala“ na Velikom ratnom ostrvu smatrajući da veliki broj posetilaca može ugroziti floru i faunu ostrva . Iako je bilo reči da će organizatori deo novca od zarade uložiti u sređivanje ostrva, to se nije dogodilo, jer je festival zabeležio neverovatno slabu posetu.

Stručna javnost takođe je podeljena i oko toga da li je velikim i masovnim festivalima , poput novosadskog Egzita ili beogradskog Bir festa, mesto na istorijskim utvrđenjima. Ovo pitanje postalo je aktuelno naročito posle incidenta na ovogodišnjem Festivalu piva kada je nesrećni mladić sa zidina Tvrđave pao u kavez sa tibetanskim medvedima.

Ljiljana Obradović, direktorka JP „Beogradska tvrđava“ kaže da na ovom spomeničkom kompleksu postoje dva krizna područja koja nisu preporučiljva za masovne manifestacije . To su plato kod spomenika „Pobednik“, jer se u podnožju trenutno obnavlja Barutni magacin i Kralj kapija , kao i plato u Donjem gradu gde je došlo do urušavanja terena.

 

Antrfile:

UDRUŽENjE

ČLAN Udruženja „Memorijal Staro sajmište“, Aleksandar Mošić, kaže da svima treba da bude jasno da je Sajmište bilo genocidni logor i jedna od najvećih tragedija Beograda.

– Tu su sistematski uništavani Jevreji i Romi na zverski način od 1941. do 1942. godine. Nije umesno da laku, glasnu, plesnu muziku priređujemo u prostorijama paviljona koji ima tako tešku, smrtonosnu istoriju – objašnjava Mošić i dodaje da se zalaže da ovaj biser arhitekture bude preuređen u kulturno-istorijski centar.