TV emisije

Mesta na kome su se nalazili nacistički logori u Beogradu u vreme Drugog svetskog rata, zapuštena i bez jasne ideje šta će sa njima biti, potvrđuju koliko je taj period istorije za današnje društvo Srbije slabo dostupna i zbunjujuća prošlost, potisnuta ili iskrivljena različitim interpretacijama i događaja i njihovih aktera i žrtava. Potvrđuju i veliku konfuziju u vrednosnim sistemima koji bi trebalo da čine vezivno tkivo društva i otvaraju mu perspektive.

Četiri posulatne TV emisije bave se odnosom prema nekadašnjim logorima, o kojima većina stanovnika Beograda i Srbije ne zna ni da su postojali, a ni ko su bile žrtve, šta se sa njima tačno dogodilo i zašto. Odgovore tražimo u mnogobrojnim podacima, dokumentima i drugom arhivskom materijalu, svedočenjima ljudi, razgovorima sa istoričarima i sociolozima, u analizi pozadine događaja i kritičkom pogledu na sadašnje stanje i rešenja koja se nude.

Staro sajmište, gde su se nalazili Jevrejski logor Zemun i Prihvatni logor Zemun, potuno je zapušteno mesto, sa mnogo neostvarenih planova šta da se uradi sa tim prostorom. Između neurednog rastinja i oronulih zgrada, teško se može uočiti jedino spomen obeležje iz 1984. godine. Nešto dalje ka obali, izvan sajamskog prostora, od 1995. nalazi se spomenik posvećen „žrtvama genocida“, koji uglavnom služi političkoj upotrebi prošlosti na prigodnim manifestacijama. Na obližnjem Ušću, gde je sada tržni centar i prostor za koncerte, nema nikakvog znaka da se i tu nalazio logor sa više namena.

Topovske šupe na Autokomandi, logor iz koga su gotovo svi Jevreji muškarci iz Banata i Beograda i veliki broj muškaraca Roma likvidirani za nepuna dva meseca, označen je samo jednom tablom sa teško čitljivim tekstom.  Prostor je postao privatno vlasništvo, predviđeno za izgradnju velikog tržnog centra.

Na mestu Banjičkog logora je muzej, otovoren za više nego retku publiku jednom nedeljno u prepodnevnim satima. Na mestu logora koji se nalazio u Milišića ciglani na Zvezdari nema nikakvog obeležja i znaka.

U  četiri TV emisije prožimaju se prošlost i sadašnjost. Prva emisija govori o mestima i ljudima: kako danas izgledaju mesta na kojima su se nalazili nacistički logori i kako se koriste ti prostori; ko su bili ljudi koji su tu stradali i kako su stradali; šta o ovim mestima znaju i misle građani koji su u neposrednom i posrednom dodiru sa njima. Tema druge emisije su znaci: kakvi su znaci ostavljeni za buduće generacije na mestima nekadašnjih logora, šta se uči u školi, šta piše u udžbenicima; kakvi su znaci postojali pre masovnog stradanja ljudi u logorima  o tome šta se sprema i kako danas razumemo te znake. Tema treće emisije je posedovanje: kako je oduzimanje svih životnih resursa bilo ugrađeno u zločin i kakav je današnji odgovor države na tu  činjenicu; ko i kako prisvaja pravo odlučivanja o javnom prostoru koji svedoči o zločinu? Četvrta emisija govori o politici: koja je politika proizvela logore i masovni zločin; kakav je aktuelni politički odnos prema Drugom svetskom ratu i kolaboraciji sa fašizmom i nacizmom: kako odluka o tome šta će da se pamti, a šta da zaboravi, šta se prećutkuje ili iskrivljuje utiče na perspektive društva koje stalno „menja“ prošlost prilagođavajući je ideologizovanoj politici sećanja.

  • Adresa Logor, prvi deo: Gas

  • Adresa Logor, drugi deo: Znaci

  • Adresa Logor, treći deo: Ključevi

  • Adresa Logor, četvrti deo: Šah

  • Deo intervjua - Aleksandar Lebl

    Antysemmit measures before and during the war

  • Deo intervjua - Milan Koljanin

    The death in Gas-truck

  • Deo intervjua - Ivan Ivanji

    The criminals on the loose

  • Deo intervjua - Milovan Pisari

    Romes in camps

  • Deo intervjua - Olivera Milosavljević

    The undisputed collaboration

  • Deo intervjua - Olga Manojlović Pintar

    Remember for the future

  • Deo intervjua - Đokica Jovanović

    Monuments and ideology