Zaboravljeni spomen park u Jajincima

Autor: S.Palić, L.Gedošević

Ni izletište, ni svetilište

U Jajincima sahranjeno najmanje 80.000 žrtava fašističkog terora, od kojih je većina na streljanje dovedena iz logora na Banjici

Tragovi kočenja automobilskih guma na platou ispred spomenika, otisci kopački na humkama, šut bačen u obližnji šumarak i ostaci ćumura od roštilja „krase“ Spomen park u Jajincima, mesto gde su fašisti streljali najmanje 80.000 ljudi. Zemlja po kojoj bi trebalo ići polako i u mrtvoj tišini poligon je za istrčavanje pasa, divljanje automobila i okupljanje narkomana.

-Ispod ove zemlje nalaze se kosti najmanje 80.000 žrtava fašističkog terora. Pojedini istoričari, pozivajući se na izveštaje Nedićeve policije, kažu da je stradalo čak 127.000 ljudi, najviše Srba komunista, „sakupljanih“ iz svih delova predratne Jugoslavije. Većina je na streljanje dovedena iz logora na Banjici. Pobijeni su i ovde sahranjeni, a onda su tokom 1943. i 1944. godine fašisti terali internirce da te jame ponovo iskopaju i sa leševa skidaju zlatan nakit i zube . Potom su kosti bacane na gomile visoke deset metara i spaljivane -priča za „Blic“ Jajinčanin Sava Čalić, član Opštinskog veća Voždovca koji pokušava da zaštiti Spomen park od skrnavljenja, a žrtve od zaborava.

Najveće stratište posle Jasenovca

Do sredine 80-tih godina, „najveći srpski podzemni grad posle Jasenovca“, groblje veće od onog u Kragujevcu, Kraljevu i ostalih mesta gde su Srbi masovno stradali, posećivale su bar ekskurzije đaka. Postojale su table sa natpisima i obaveštenjima o tome ko su bili stradali i kako su umrli . Spomen parku na 35 hektara nije smelo da se priđe automobilima, a čuvari su i deci, koja bi da voze bicikl stazama, vadili ventile na gumama. -Čuvari sada ne mogu da se izbore sa građanima koji u šumu dovoze šut i smeće, sa besnim momcima koji testiraju kočnice automobila na platou, sa narkomanima koji su došli da se „urade“. Čak ni vikendaše koji roštiljaju na prostorima spomen područja komunalna inspekcija više ne tera kaže Milenko Marinković, predsednik Mesne zajednice Jajinci. Izgleda da odrasli nisu mogli da im nađu bolje mesto pa deca FK „Napredak“ iz Jajinaca tačno ispod spomenika, na mekoj travi koju „Gradsko zelenilo“ uredno održava, treniraju fudbal.

Gradi se hram Kirila i Metodija

-U gradskoj vlasti postoji dobra volja da se uloži malo para i spomen područje ogradi, postave kante za đubre, stubići koji bi sprečili prolazak automobila stazama spomen -područja, da se ponovo postave table koje bi podsećale na to kakav se užas ovde desio. U neposrednoj blizini gradi se hram Svetog Kirila i Metodija sa zidom visokim 20 metara gde ćemo paliti sveće da se duše ovih nesrećnika smire -kaže Čalić. Kamen temeljac za hram postavio je u maju 2002. godine tadašnji predsednik SRJ Vojislav Koštunica, a Patijarh Pavle ga je osveštao 28. maja 2005. godine. Radovi na temeljima crkve i crkvenog zdanja počeli su 4. aprila 2005. godine. Novac za završetak crkve dali su, između ostalih, Grad Beograd (13 miliona), Ministarstvo vera (deset miliona) i Ministarstvo kulture (milion).

Antrfile:

Jajinci u blatu

Jajinci su od centra Beograda udaljeni samo sedam kilometara. Iako je Banjica blizu, još nemaju kanalizaciju i žive praktično u blatu, bez asfaltiranih ulica. Jajinčani, osim izgradnje kanalizacije, „sanjaju“ i gasifikaciju. Ovaj deo grada sa oko 15.000 stanovnika „napadnut“ je divljom gradnjom, pa preti opasnost da postane „nova Kaluđerica“. Da bi bilo koji od ova četiri goruća problema naselja počeo da se rešava potreban je regulacioni plan čiji će nacrt, kako im je obećao gradski arhitekta .orđe Bobić, biti usvojen u martu.