naslovna

A gde su komunisti?

Umetnička intervencija

Centar CZKD i Učitelj neznalica i njegovi komiteti vas pozivaju na Umetničku intervenciju

A gde su komunisti?

koja se održava 15. maja 2015. godine u 14.00 časova na Trgu Republike, kao treći umetnički događaj u okviru projekta “Protiv zaborava – četiri logora u Drugom svetskom ratu u Beogradu”.

 

Koncept rada:

Do dan danas svetska građanska ideologija nije uspela da objasni prema vlastitim kriterijumima prosvetiteljske kritike nacizma i masovnih ubistava koja je nacizam proizveo, nego ih naziva režimom Zla i proizvodom Halocausta. Međutim, kako svedoči Jean Amery u njegovoj analizi položaja intelektualaca u Aušvicu „Na slobodi se uvijek družio s ljudima koji su se služili ljudski razumnom argumentacijom, pa nikako nije mogao pojmiti ono što, zapravo, uopće nije bilo složeno: da je njega, zatočenika, esesovska struktura uništavala jednako dosljedno kao što je vani bila dosljedna logika održanja.“

 

Ta nemogućnost je najbolje pokazana kroz proces denacifikacije u Nemačkoj u kome i pored toga što je svaki građanin morao da preispituje i dokazuje svoje mesto u sistemu nacional-socijalizma, istovremeno je moglo da Hermann Josef Abs, Direktor Deutsche Bank od 1938-45 i član izvršnog odbora IG Farben fabrike koja je imala svoj privatni deo logora u Ašvicu u kome je Jean Amery prinudno radio, odmah posle rata, 1948. godine, postane ekonomski konsultant Konrada Adenauera, odnosno imenovani zamenik predsednika Izveršnog odbora Kreditanstalt fur Viederaufbau (Kreditni zavod za obnovu), odbora koji je distribuirao značajan deo sredstava Maršalovog plana za biznis i industriju.

 

Protivrečnost te i takve građanske ideologije bez obzira da li je nacionalno nastrojena ili sebe smatra svetskim građanstvom, proizvodi politiku koja može samo da upoređuje činjenice bez zaključka, bez vizije za budućnost i umesto politike da se bavi komemoracijom.

 

Politika i ideologija vladajućih i opozicionih partijskih, kulturnih i intelektualnih elita danas i u Srbiji, privatizuju sećanje na drugi svetski rat, kroz sekularnu sakralizaciju mesta stradanja – Staro sajmište – u kome su neki od objekata u katastru nepokretnosti registrovani kao privatno vlasništvo – i u formi institucije nacionalanog memorijala iskustva pojedinaca deli na nacionalne žrtve, saučestvujući u logici konačnog rešenja brisanjem stvarnosti logora sakrivajući da je:

• totalni rat ključno sredstvo nacinal-socijalističke politike bio u funkciji ubrzanja i realizacije tri velika toposa evropskog kapitalizma: modernizma, prosvetiteljstva i humanizma

• nacional-socijalistički logor u drugom svetskom ratu legitiman nastavak i naslednik tristagodišnje istorije evropskog kolonijalizma

• logor sastavni deo građanskog zakona zasnovanog na odbrani private svojine

 

Autori i produkcija intervencije – Učitelj neznalica i njegovi komiteti

Projekat su finansirali:

EVROPSKA UNIJA

eu-veci

MINISTARSTVO KULTURE I INFORMISANJA

ministarstvo-invert

ROBERT BOSCH STIFTUNG

bosch-invert